Prava i obaveze poslodavca u uslovima proglašenog vanrednog stanja usled epidemije COVID-19

Imajući u vidu uvođenje vanrednog stanja i usvajanje pratećih mera i naredbi koje se već sada odražavaju na poslovanje privrednih subjekata, ukazujemo na moguće postupanje poslodavca prema zaposlenima u skladu sa Zakonom o radu (“Sl.glasnik RS”, br.24/2005,61/2005,54/2009,32/2013,75/2014,13/2017-odluka US, 11/2017 i 95/2018).

Skrećemo Vam pažnju na naknadu zarade za vreme prekida rada koji je izazvan naredbom državnog organa. Naredba o prekidu rada se izdaje kada poslodavac ne može da obezbedi uslove za bezbedno odvijanje radnog procesa na način koji štiti sigurnost i zdravlje zaposlenih u skladu sa propisima o zaštiti na radu. U tom slučaju zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini koja je definisana Ugovorom o radu (dakle, u punom iznosu), (Čl.117 Zakona o radu). Ovde je bitno da se zna da poslodavac nema pravo da u ovakvoj situaciji uputi zaposlenog na neplaćeno odsustvo, jer do prekida rada dolazi bez krivice zaposlenog.

Skrećemo Vam pažnju na naknadu zarade za vreme prekida rada koji je izazvan naredbom državnog organa.

Sa druge strane, ako dođe do smanjenog obima rada, poslodavac može da uputi zaposlene na plaćeno odsustvo, na vremenski period od najduže 45 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini. Za duže odsustvo je potrebna prethodna saglasnost nadležnog ministra. Dakle, ako nastanu neki od slučajeva zbog kojih bi poslodavac, ako nastavi dalji rad, pretrpeo značajne gubitke, postoje uslovi za upućivanje zaposlenih na prinudni odmor. Za vreme ovakvog plaćenog odsustva, zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% njegove prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, s tim što taj iznos ne može da bude niži od minimalca (Čl.116. stav.1 Zakona o radu). Ovakva odluka mora da bude ispraćena odgovarajućim Rešenjem koje donosi direktor ili drugo ovlašćeno lice.

Sa druge strane, ako dođe do smanjenog obima rada, poslodavac može da uputi zaposlene na plaćeno odsustvo, na vremenski period od najduže 45 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

I najraspostranjenija opcija poslodavaca u novonastaloj situaciji je upućivanje zaposlenih na rad od kuće kada priroda posla i organizacija rada to dozvoljavaju (Čl.42 Zakona o radu). Poslodavac je u ovom slučaju u obavezi da zaposlenom obezbedi sva neophodna sredstva za rad (instalira i održava). Ovakav način rada mora da bude definisan Ugovorom o radu, međutim prema stavu inspekcije rada u slučaju ovakvih vanrednih okolnosti, poslodavac može da naloži rad od kuće i samo na osnovu Odluke, bez zaključivanja aneksa Ugovora o radu.

I najraspostranjenija opcija poslodavaca u novonastaloj situaciji je upućivanje zaposlenih na rad od kuće kada priroda posla i organizacija rada to dozvoljavaju
(Čl.42 Zakona o radu).

Dakle, za koju opciju ćete se opredeliti zavisi od prirode Vašeg posla i planirane organizacije rada, a na raspolaganju Vam je da:
– Zaposlene uputite na plaćeno odsustvo uz isplatu naknade zarade
– Zaposlene uputite na rad od kuće
– Izvršite privremeni premeštaj zaposlenog na druge odgovarajuće poslove

Uredba o organizovanju rada poslodavca za vreme vanrednog stanja

Vlada je donela Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja. Uredba je objavljena u Službenom glasniku RS, br. 31/2020, od 16. marta 2020. godine i počela je da se primenjuje od dana objavljivanja do ukidanja vanrednog stanja. Hteli smo da Vam pojednostavimo šta to konkretno znači.

Vlada je donela Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja.

Saglasno navedenim merama, uvođenje vanrednog stanja ne znači da prestaje rad u privredi, privatnom i javnom sektoru već se poslodavcima preporučuje da proces rada organizuju tako da svi koji to mogu rade od kuće. Ovo se posebno odnosi na građane čija deca prestaju da idu u vrtiće i škole, licima koji spadaju u rizičnu grupu sa zdravstvenog aspekta i starija lica koja su još uvek u radnom odnosu.

Za vreme vanrednog stanja poslodavac je dužan da zaposlenima omogući obavljanje poslova van prostorija poslodavca (rad na daljinu i rad od kuće) na svim radnim mestima na kojima može da se organizuje takav rad, a što je u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu. Ako opšti akt i ugovor o radu to ne predviđaju, onda poslodavac donosi Rešenje o ovakvom načinu rada, a koje obavezno mora da sadrži radno vreme i način na koji će da se vrši nadzor nad radom zaposlenog lica.

Za vreme vanrednog stanja poslodavac je dužan da zaposlenima omogući obavljanje poslova
van prostorija poslodavca.

Ako je priroda delatnosti takva da poslodavac ne može da organizuje rad od kuće, u obavezi je da svoje poslovanje uskladi sa uslovima koje zahteva doneto vanredno stanje, tako da:

  • ukoliko je to moguće i ne iziskuje dodatna sredstva, organizuje rad u smenama, kako bi što manji broj zaposlenih i svih drugih radno angažovanih lica rad obavljao istovremeno u jednoj prostoriji;
  • omogući održavanje svih poslovnih sastanaka elektronskim, odnosno drugim odgovarajućim putem (video link, video poziv i dr.);
  • odloži službena putovanja u zemlji i inostranstvu, u skladu sa odlukom nadležnog organa o zabrani, odnosno privremenom ograničenju ulaska i kretanja.

Poslodavac je dužan da u cilju osiguranja zaštite i zdravlja zaposlenih, radno angažovanih i stranaka obezbedi sve opšte, posebne i vanredne mere koje se odnose na higijensku sigurnost objekata i lica u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Za zaposlene i radno angažovane, koji su u neposrednom kontaktu sa strankama ili dele radni prostor sa više lica, obezbedi dovoljne količine zaštitne opreme u skladu sa posebnim propisima.

I naravno, posmatrano sa aspekta PDV-a, za nabavku zaštitne opreme obveznik PDV-a ima pravo na odbitak prethodnog poreza.